Dušik, nitratni dušik, nitritni dušik i Kjeldahl dušik

Dušik je važan element koji može postojati u različitim oblicima u vodi i tlu u prirodi. Danas ćemo govoriti o pojmovima ukupnog dušika, amonijačnog dušika, nitratnog dušika, nitritnog dušika i Kjeldahlovog dušika. Ukupni dušik (TN) je pokazatelj koji se obično koristi za mjerenje ukupne količine svih dušikovih tvari u vodi. Uključuje amonijačni dušik, nitratni dušik, nitritni dušik i neke druge dušične tvari kao što su nitrat i nitrat. Dušik u amonijaku (NH3-N) odnosi se na kombiniranu koncentraciju amonijaka (NH3) i oksida amonijaka (NH4+). To je slabo alkalni dušik i može se dobiti biološkim i kemijskim reakcijama u vodi. Nitratni dušik (NO3-N) odnosi se na koncentraciju nitrata (NO3 -). To je jako kiseli dušik i glavni oblik dušika. Može se izvesti iz biološke aktivnosti vode iz amonijačnog dušika i organskog dušika u vodi. Nitritni dušik (NO2-N) odnosi se na koncentraciju nitrita (NO2 -). To je slabo kiseli dušik i prekursor nitratnog dušika, koji se može dobiti biološkim i kemijskim reakcijama u vodi. Kjeldahl dušik (Kjeldahl-N) odnosi se na zbroj amonijakovih oksida (NH4+) i organskog dušika (Norg). To je amonijačni dušik koji se može dobiti biološkim i kemijskim reakcijama u vodi. Dušik u vodi je važna komponenta koja može utjecati na kvalitetu vode, ekološke uvjete te rast i razvoj vodenih organizama. Stoga je vrlo važno pratiti i kontrolirati ukupni dušik, amonijačni dušik, nitratni dušik, nitritni dušik i Kjeldahl dušik u vodi. Sadržaj ukupnog dušika važan je pokazatelj za mjerenje ukupne količine dušičnih tvari u vodi. Općenito, ukupni sadržaj dušika u vodi trebao bi biti unutar određenog raspona. Previsok ili prenizak sadržaj utjecat će na kvalitetu vode. Osim toga, amonijačni dušik, nitratni dušik, nitritni dušik i Kjeldahl dušik također su važni pokazatelji za otkrivanje dušičnih tvari u vodi. Njihov sadržaj također treba biti unutar određenog raspona. Previsok ili prenizak sadržaj utjecat će na kvalitetu vode. Dušik se kao hranjivi element unosi u jezera, a najizravniji utjecaj ima eutrofikacija:
1) Kada su jezera u prirodnom stanju, ona su u osnovi oligotrofna ili mezotrofna. Nakon primanja egzogenog unosa hranjivih tvari, razina hranjivih tvari u vodenom tijelu se povećava, što može pospješiti razvoj korijena i stabljika vodene vegetacije unutar određenog raspona, a obogaćivanje hranjivim tvarima nije očito.
2) Uz kontinuirani unos hranjivih tvari kao što je dušik, stopa potrošnje hranjivih tvari od strane vodene vegetacije niža je od stope povećanja dušika. Povećanje hranjivih tvari uzrokuje masovno razmnožavanje algi, postupno smanjujući prozirnost vodenog tijela, a razvoj vodene vegetacije je ograničen dok ne nestane. U to vrijeme jezero se mijenja iz jezera travnatog tipa u jezero tipa algi, a jezero pokazuje karakteristike eutrofikacije.
Trenutačno mnoge zemlje imaju stroge propise o sadržaju dušikovih tvari kao što su ukupni dušik, amonijačni dušik, nitratni dušik, nitritni dušik i Kjeldahl dušik u vodnim tijelima. Ako se prekrše propisi, to će imati ozbiljan utjecaj na kvalitetu vode i ekološki okoliš vodnog tijela. Stoga bi svi trebali obratiti pozornost na praćenje i kontrolu dušikovih tvari u vodnim tijelima kako bi se osiguralo da kvaliteta vode u vodnim tijelima zadovoljava nacionalne standarde.
Ukratko,ukupni dušik, amonijačni dušik, nitratni dušik, nitritni dušik i Kjeldahlov dušiksu važni pokazatelji dušikovih tvari u vodnim tijelima. Njihov sadržaj važan je pokazatelj kvalitete vode, a praćenje i kontrola su vrlo važni. Samo razumnim praćenjem i kontrolom dušikovih tvari u vodnim tijelima možemo osigurati da kvaliteta vode zadovoljava standarde i zaštititi zdravlje vodnog tijela.